martes, 6 de enero de 2009

En guaraní de Cachiques.

Kachike
-Mba'éichapa reiko Kachíke?
-Ndaikuaái.
-Ha mba'éicha piko ndereikuaa mo'âi?!
-Che ryvýko hína la Kachíke, ndaha'éi che.


Cacique estaba caminando por ahi y de repente escucha de la lejanía socorrrrrooooooooooo me ahogggggggggoooooooooooo!!... y cacique se tira al agua de la laguna y salva a la persona, y una vez en la costa esta persona salvada de una muerte segura por ahogamiento le dice:

- Ud. sabe quien soy yo, no me conoce?... le dice cacique:

- nde pio mba´a ndoroikuai

- cheko Nicanor Duarte Frutos presidente del Paraguay hina!!. Cacique:

- ahhhhhhhhh… Nicanor:

- ejegure cheve la eipota´a ameeta ndeve che salvahaguere… cacique piensa y piensa, y le dice:

- aipota che reví pyahurâ.. Nicanor:

- mbaeicha piko ejegureta cheve umia, ejegurena cheve plata mba´e… Cacique:

- aipota che reví pyahurâ… Nicanor:

- mbaere piko cachique ejegure cheve otra cosa… Cacique:

- e analiza minte don presidente.. Mba´e oikota che revígui, lo mitâ oiku´ávove ro salva hagüé de una muerte segura!


Oî hina Cachique Parlamento tenondépe ha viakuépe osê la policia he´í:
- pesêke porque osêtâ los parlamentarios!
Ha Cachique he´i:
- ah bueno, ajokoporâtà la che billetera!


Kachíke oike omba’apo peteï Paraguayo ndive. Upeichaháguiente la óga jára he’i Kachíkepe:
- Terehomi emondýi chéve amo ryguasu... Kachíkengo oho mbeguekatumi ha peichaháguinte pe ryguasu ojere ha omaña porä Kachíkere.
Upémaro ha’e ojevy ha he’i óga járape:
- Ndaikatúi amondýi ryguasúpe...
Óga jára ohechapaiteva’ekue upe ojehúva, oporandu chupe:
- Ha mba’érepiko ndaikatúi remondýi ryguasúpe”... Kachíke he´í:
- Ha... mba’éichapiko reipota amondýi, cherechajepémaniko.

Kachíke ojogua moköi celular, peteï imba’erä ha otro katu hembirekópe g̃uarä.
Peteï ko’ëme Kachíke oho Ka’aguasúpe. Oho mboyve, he’i hembirekópe:
- Ag̃uahëvo Ka’aguasúpe rohenóita, jahechami mba’éichapa oiko ko’ä celular, ha oho.
Ka’aguasu guive ohenói hembirekópe ha oporandu chupe:
- Mba’éiko rejaporeína... Hembireko he’i chupe:
- Ambochyryry’aína ryguasu rupi’a, nde sombrero-pe.
Ohendúvo upéva niko Kachíke oñemona yvýre, opuka ipy’aropúta ha he’ijey hembirekópe:
- Mba’éichapiko rembochyryrýta sombrero-pe, ma’eräkatupiko oï pe páila.